"Mohorov" - uvala Blatna

Arheološka istraživanja lokaliteta Mohorov

Arheološka istraživanja lokaliteta Mohorov (Morana Čaušević)

Ime lokaliteta potiče od imena ranokršćanskog sveca Hermagore, čije se štovanje iz Akvileje (sjeverna Italija) počelo širiti na prostore Istre i Kvarnera tijekom 5. i 6. st. Tako se prije arheoloških iskopavanja pretpostavljalo da je građevina, koja danas stoji sačuvana na ovom lokalitetu, bila crkvena, možda čak i posvećena ovome svecu. No, istraživanja provedena u razdoblju od 2004. do 2006. godine pokazala su da se radi o građevini naseobinskog tipa (stan), u kojem je vjerojatno obitavala jedna ili više porodica.

Arheološki sitni nalazi dokazuju njenu dataciju i funkciju: tu je u prvom redu zlatan novčić cara Teodozija II (prva polovina 5.st.) kovan u carskim kovnicama Konstantinopola, koji daje okvirnu dataciju početaka korištenja ovog lokaliteta poslije polovine 5.st. Tu su i fragmenti keramike i amfora, čija se proizvodnja datira u razdoblje od 5. do 7. st. Lokalitet je zasigurno napušten prije kraja 8.st, kada je netko na ovome mjestu, pokraj zapadnih vratiju, napravio malo ognjište kako bi pojeo jedan obrok sačinjen od volaka. Datacijskom metodom C14 ustanovljena je starost ovog nalaza upravo u kraj 8.st.

Na ovom su mjestu pronađeni i komadi troske (otpadaka od metalurške aktivnosti), te utežić za ribarsku mrežu. Na temelju ovoga možemo zaključiti da su stanovnici „Mohorova“, povremeni ili stalni, na ovome mjestu izrađivali metalne predmete, lovili ribu, a možda i obrađivali zemlju.

Arheološka istraživanja lokaliteta Mohorov

Arheološka istraživanja lokaliteta Mohorov (Morana Čaušević)

Detaljan crtež novčića s prikazom Teodozija II

Detaljan crtež novčića s prikazom Teodozija II (izradio Laurent Fiocchi)

Lokalitet

Mohorov - uvala Blatna